*honor/i

*honori

(tr)
1.
(iu) Trakti iun kun ĉiuj signoj de granda respekto; montri sian respekton aŭ altestimon al iu per eksteraj signoj: ni honoras la memoron de nia majstro; honori iun per ordeno, titolo, donaco; oni devas honori la gepatrojn; ni ĉiuj honoras tiajn agojn; li honoris min per sia amikeco [1]; ŝi ne honoris ilin per sia atento; kiu groŝon ne honoras, eĉ duongroŝon ne valoras PrV ; ni honoru la memoron de nia multemerita samideano […] per leviĝo de niaj seĝoj [2]; la urbestro honoris kelkajn urbanojn pro iliaj meritoj [3]; oni honoris la pentriston per ekspozicio en ĉeesto de pli ol 1500 personoj [4].
2.
(iu) Honorigi: plaĉis al la respektinda reĝino honori nian kunvenon per sia ĉeesto [5]; la alilandaj konsuloj, kiuj honoris nin per la reprezentado de iliaj landoj ĉe nia malferma kunveno [6].
1. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 2, ĉap. 5
2. L. L. Zamenhof: Paroloj, Parolado antaŭ la Tria Kongreso Esperantista en Cambridge en la 12a de aŭgusto 1907
3. Monato, Tatjana Loskutova: Vojaĝo en Iberio
4. Franz-Georg Rössler: Mia ateliero estas mia ĝardeno, Monato, 2001/01, p. 16
5. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 3, Ĉapitro XVII
6. L. L. Zamenhof: Paroloj, Parolado antaŭ la Kvara Kongreso Esperantista en Dresden en la 17a de aŭgusto 1908
angle:
honor
beloruse:
шанаваць, паважаць, ушаноўваць
bretone:
enoriñ
ĉeĥe:
ctít, prokazovat čest
ĉine:
[róng], 榮幸 [róngxìng], 尊崇 [zūnchóng], 尊敬 [zūnjìng], 使高貴 [shǐgāoguì]
france:
honorer (montrer son respect)
germane:
ehren
hispane:
honrar
hungare:
megtisztel, tisztelettel adózik, kitüntet
itale:
onorare (tributare onore)
japane:
敬う [うやまう], 大切にする [たいせつにする], 敬意を表す [けいいをあらわす]
katalune:
honrar
nederlande:
eren
portugale:
honrar
ruse:
1. чтить, почитать
slovake:
poctiť, uctiť, vyznamenať
ukraine:
шанувати, ушановувати, величати, віддавати шану

*honoro [7]

1.
Altestimo, granda respekto, kiun oni meritas per la neriproĉindeco de sia karaktero, per la nobleco de siaj agoj, aŭ per la ŝatateco de siaj verkoj: ne ekzistas honoro sen laboro PrV ; la saĝo donos al vi honoron; akiri, serĉi, trovi, ĝui, ricevi, atingi honoronZ ; perdi honoron; estas honoro por homo ĉesigi malpacon [8]; profeto ne estas sen honoro, krom en sia patrujo kaj inter siaj parencoj [9]; pli bona estas virto sen oro, ol oro sen honoro PrV ; li scias la principojn de honoro [10]; ĉu mi havas la honoron paroli al s-ro N.?; per mia honoro! [11]. VD:digno, gloro.
2.
Signo de tiu estimo kaj respekto: faru honoron al la Eternulo el via havo [12]; la soldatoj donis al mi honoron per la pafiloj [13]; honoro ne donas, kion stomako bezonas PrV ; manko de oro ne estas malhonoro PrV ; mi volas por lia honoro ilumini la ĉambreton [14]; oni akceptis lin kun honoroj [15]; ceremonio por honoro al V. Hugo; ekstere honoro, interne doloro PrV ; li estis la honoro de sia patrujo (li honorigis sian patrujon).
beloruse:
гонар, павага, пашана
bretone:
enor
ĉeĥe:
čest, honor, úcta
ĉine:
尊严 [zūnyán], 榮耀 [róngyào], 榮譽 [róngyù], 榮幸 [róngxìng]
france:
honneur mal~o: déshonneur.
germane:
Ehre, Ansehen per mia ~o!: bei meiner Ehre.
hispane:
honor
hungare:
becsület, megbecsülés, elismerés per mia ~o!: becsületemre.
itale:
onore
japane:
名誉 [めいよ], 面目 [めんぼく], 栄誉 [えいよ], 光栄 [こうえい], 敬意 [けいい], 尊敬 [そんけい]
katalune:
honor, honra
nederlande:
eer, aanzien
portugale:
honra (subst.), decoro
ruse:
честь, почёт
slovake:
počesť, česť
ukraine:
пошана, честь

honora

1.
Honoriga: honora titolo, gvardio; honoraj oficoj [16]; honora posteno, por kiu lia deveno kaj liaj scioj donis al li la rajton [17]; honoraj vizitoj [18]; ambaŭ okupis la honorajn lokojn ĉe la tablo kaj sidis inter la patrino kaj la avo [19]; honora edzakompananto; honora medalo; honora profesio, ago, konduto, karaktero.
2.
Havanta titolon nur por honoro, sed plenumanta neniel la oficon: honora profesoro, prezidanto; nove fondita Universala Esperanto-Asocio, kies honora prezidanto li fariĝis VivZam . VD:titola
beloruse:
ганаровы, шаноўны, паважны
bretone:
enorus, -enor, a enor ~a edzakompananto: paotr-enor, paotr a enor.
ĉeĥe:
ctěný, důstojný, honorární, vážený
ĉine:
可敬 [kějìng], 尊貴 [zūnguì], 光彩 [guāngcǎi], 崇 [chóng]
france:
1. d'honneur, honorable, qui honore, respectable ~a edzakompananto: garçon d'honneur. 2. d'honneur, honorifique, honoraire
hungare:
1. megtisztelő, kitüntető 2. tiszteletbeli
itale:
1. d'onore, onorifico, ad honorem 2. onorario (agg.)
japane:
名誉の [めいよの], 名誉ある [めいよある], 尊敬すべき [そんけいすべき]
katalune:
1. honrós, honorable ~a edzakompananto: padrí (de boda). 2. honorífic
nederlande:
ere-
portugale:
1. honroso 2. honorário
ruse:
почтенный, почтительный, почётный
slovake:
ctený, dôstojný, vážený
tibete:
ཞེ་ས་
ukraine:
почесний, поважний

honore

Laŭ honora maniero: leviĝi honore al la mortintoj; doni balon honore al iu; honore trakonduki la vizitanton tra la salonoj; estas pli honore forgesi tiun moron ol ĝin sekvi Hamlet ; memorŝtono starigita honore al la mortinto [20].
20. Stefan Maul: Brutalaj dekstruloj, Monato, 2000/04, p. 6
beloruse:
ганарова
bretone:
gant enor ~e al: en enor da.
ĉeĥe:
na počest
france:
honorablement ~e al: en l'honneur de.
germane:
zu Ehren
hungare:
tiszteletére
itale:
onorevolmente
japane:
敬意を持って [けいいをもって]
katalune:
honorablement
nederlande:
ter ere
portugale:
com honra (adv.)
ruse:
почётно
slovake:
na počesť

honorigi

Esti la kaŭzo, kial iu estas honorata; esti honoro por; distingigi: mi esperas, ke ŝi honorigos min edziniĝante al mi [21]; civilizitaj movadoj kiuj honorigas sian nacion [22]; lia ĉeesto honorigis nin; liaj verkoj honorigas lin; tia konduto vin honorigas; indas, ke filo honorigas siajn prapatrojn [23]; civilizitaj movadoj kiuj honorigas sian nacion [24].
21. A. Conan Doyle, tr. William Auld: La ĉashundo de la Baskerviloj, Jekaterinburg: Sezonoj, 1998. Ĉap. 9ª.
22. Bardhyl SELIMI: Vojaĝimpresoj, somero 2002: Kosovo antaŭenirasMonato
23. Monato, Paŭl Peeraerts: Amara kromgusto
24. Monato, Bardhyl Selimi: Vojaĝimpresoj, somero 2002: Kosovo antaŭeniras
bretone:
enoriñ
ĉeĥe:
poctít
france:
honorer (rendre digne d'honneur)
germane:
beehren
hungare:
tiszteletet hoz, megbecsülést szerez
itale:
onorare (dare onore)
japane:
~の名誉となる [のめいよとなる], 表彰する [ひょうしょうする]
katalune:
fer honor
nederlande:
eren, eer aandoen
portugale:
honorificar
ruse:
оказать честь, делать честь (кому-л.)
slovake:
poctiť

honoriga

Honoriganta: la ŝarĝo estas peza sed honoriga; nuligi la honorigan […] titolon „Mondheredaĵo” [25].
25. Monato, Franz-Georg Rössler: Telfero super Rejno
beloruse:
ганаровы
bretone:
enorus
ĉine:
[zhī]
france:
d'honneur, honorable, qui honore, respectable
hungare:
megtisztelő
itale:
onorifico
japane:
名誉となる [めいよとなる]
katalune:
honorable (que fa honor)
nederlande:
vererend
portugale:
honroso
ruse:
почётный
ukraine:
почесний, шанобливий

honorinda

Meritanta honoron: honorinda familio; mia honorinda kolego; honorinda konsilanto [26]; ŝi timas perdi la klientaron el la honorindaj sferoj Marta ; rekomendo de honorinda negocisto FK ; la honorindeco de lia filo estas difektita de tiu akuzaĵo.
26. La Nova Testamento, Marko 15:43
bretone:
enorus ~indeco: enorusted.
ĉeĥe:
ctihodný, důstojný, úctyhodný
ĉine:
可敬 [kějìng]
france:
honorable ~indeco: honorabilité.
germane:
ehrenwert, ehrwürdig
hungare:
tiszteletreméltó, becsülendő
itale:
onorabile, onorevole
japane:
名誉に値する [めいよにあたいする], 尊敬すべき [そんけいすべき], 立派な [りっぱな]
katalune:
honorable, digne d'honor ~indeco: honorabilitat.
nederlande:
eerbiedwaardig
portugale:
honorável
ruse:
достопочтенный
slovake:
ctihodný, dôstojný, úctyhodný
ukraine:
поважний

honordigno

Morala digno, kiun naskas deziro de fremda estimo kaj respekto: la honordigno de juĝisto estas zorge kaj senpartie esplori la aferojn; mi venĝis mian honor(dign)on, kaj tiun da mia patro; esti stimulata per la honordigno.
hungare:
becsületérzés, méltóságtudat
itale:
onore (dignità)
japane:
誇り [ほこり], 面目 [めんぼく]
katalune:
honor, dignitat moral
ruse:
честь

malhonori, senhonorigi

Esti kaŭzo, kial iu perdas estimon kaj honoron: tia buĉado malhonoras la civilizitan mondonZ ; malvirteco, ne malriĉeco malhonoras homon; tiu kondamno senhonorigis lian familion; sango (verŝita pro batalo) malhonoras la teron [27]. VD:malglori
beloruse:
ганьбаваць, ганьбіць, зганьбаваць, зганьбіць, аганьбаваць
bretone:
dizenoriñ
ĉeĥe:
potupit, zneuctít
ĉine:
可恥 [kěchǐ], 玷辱 [diànrǔ]
france:
déshonorer
germane:
entehren
hungare:
szégyent hoz rá, meggyaláz
itale:
disonorare
japane:
名誉を傷つける [めいよをきずつける], 辱める [はずかしめる]
katalune:
deshonrar
nederlande:
onteren, te schande maken
portugale:
desonrar
ruse:
позорить, опозорить, обесчестить
slovake:
ponížiť, poškvrniť česť, tupiť, zneuctiť, znevážiť
ukraine:
безчестити, неславити, ганьбити, вкривати ганьбою, зневажати

malhonora

1.
Malhonoranta: kondamnata al la plej malhonoraj punoj [28].
2.
Malhonoriga, malmorala, krima: malhonora ago; abomeninda fariĝis ilia drinkado, ili fordonis sin al malĉastado kaj malhonora amo [29]; Dio fordonis ilin al malhonoraj pasioj [30]; avidanta malhonoran gajnon [31]; ŝi ricevis malhonoran nomon [32].
beloruse:
ганебны
bretone:
dizenorus
ĉeĥe:
hanebný, nectný, nedůstojný, nešlechetný
ĉine:
不礼貌 [bùlǐmào], 无耻 [wúchǐ]
france:
déshonorant
germane:
unehrenhaft
hungare:
gyalázatos
itale:
indegno, disonorevole
japane:
不名誉な [ふめいよな], 不面目な [ふめんぼくな]
katalune:
deshonrós
nederlande:
eerloos
portugale:
infamante
ruse:
позорный
slovake:
hanebný, nedôstojný
ukraine:
безчесний, ганебний

malhonoro

Perdo de ĉia digno kaj estimo pro ago krima, malmorala ktp: manko de oro ne estas malhonoro PrV ; pro niaj malbonagoj ni estis transdonitaj […] en kaptitecon, al disrabo kaj malhonoro [33]; mia malhonoro estas antaŭ mi, kaj honto kovras mian vizaĝon [34]; kiu instruas blasfemanton, tiu prenas sur sin malhonoron, kaj kiu penas ĝustigi malpiulon, tiu estas mokata [35]; kiam […] Maria estis fianĉinigita al Jozef, antaŭ ol ili kunvenis, ŝi troviĝis graveda, [kaj li], ne volante meti ŝin al publika malhonoro, volis ŝin sekrete forsendi [36]. VD:hontindaĵo
ĉine:
[rǔ], 恥辱 [chǐrǔ]
france:
déshonneur
germane:
Schande, Unehre
japane:
不名誉 [ふめいよ], 不面目 [ふめんぼく]
ruse:
бесчестие
ukraine:
безчестя, ганьба, неслава, зневага

senhonora

Perdinta ĉian honordignon, malestimata: senhonora fripono, virino; brava virino estas krono por sia edzo, sed senhonora estas kiel puso en liaj ostoj [37]; senhonora kaj malpia estro [38]; ho mi, malnobla senhonora sklavo! Hamlet . VD:malbonfamaANT:brava2
beloruse:
бессаромны
ĉeĥe:
hanebný, nectný, nedůstojný, nešlechetný
france:
indigne (sans souci de l'honneur), sans honneur
germane:
ehrlos
hungare:
szégyentelen, becstelen
itale:
indecoroso, disonorato
japane:
名誉を失った [めいよをうしなった], 恥知らずの [はじしらずの]
katalune:
infame, deshonrat
nederlande:
eerloos
portugale:
desonrado
ruse:
бесстыдный
slovake:
hanebný, nedôstojný
ukraine:
безчесний, позбавлений честі, власної гідності

administraj notoj

~o : Mankas verkindiko en fonto.
~iga: Mankas dua fontindiko.
~digno: Mankas fontindiko.
~digno: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro.
mal~i, sen~igi: Mankas verkindiko en fonto.